Koncept škole

Iskustva europskih zemalja i postignuća pedagoških nauka, smatraju da koncept osnovne škole treba biti zasnovan na sljedećem:

  • pravo sve djece na osnovno obrazovanje u skladu sa Konvencijom o dječjim pravima,
  • obaveznost i besplatnost osnovne škole,
  • jačanje odgojne funkcije osnovne škole,
  • demokratizacija i depolitizacija obrazovanja,
  • decentralizacija, autonomija i odgovornost,
  •  jednakost i pravičnost u obrazovanju,
  • usklađenost sa modernim koncepcijama osnovne škole i kompatibilnost standarda u obrazovanju sa zemljama Europske unije,
  • aktivno učešće lokalne zajednice u radu škole (roditelja, lokalne zajednice, udruženja),
  • cjelovitost razvoja individue: kognitivnog, afektivnog, psihomotornog i voljnog,
  • sloboda, solidarnost i kompetencija u razvoju pojedinca, uvažavanje individualnih karakteristika i različitosti,
  • ubrzano napredovanje učenika,
  • općeobrazovnost i cjelovitost znanja,
  • orijentacija na ishode odgoja i obrazovanja,
  • naučna utemeljenost obrazovanja kao doživotnog procesa (cjeloživotno učenje).

Rezultati učenja u školi trebaju biti:

  • učenička pismenost u širem smislu riječi (čitanje i pisanje, numerička i informatička pismenost, kultura komuniciranja, medijska kultura),
  • posjedovanje ličnih vještina (mogućnost donošenja odluka, sposobnost uspješnog nošenja sa teškoćama u životu, briga o vlastitom zdravlju i zdravlju drugih, razvijenost pozitivnih navika, human odnos prema svakom živom biću,…),
  • spremnost učenika za prihvaćanje uloge odgovornog građanina (koliko cijeni kulturu i običaje drugih ljudi, koliko zastupa jednakost i pravdu, koliko utiče na atmosferu mira i tolerancije u zajednici),
  • sposobnost kritičkog mišljenja i uspješnog rješavanja problema,
  • razlike na nivou postignuća na početku i na kraju osnovnog odgoja i obrazovanja,
  • sposobnost pozitivne komunikacije,
  • jasna predstava o značaju nauke i tehnike u suvremenom životu,
  • izučavanje i korištenje dva strana jezika.

Ovom bi trebalo dodati estetsku dimenziju, likovnu i glazbenu pismenost i sposobnost pojedinca da zna napraviti izbor u skladu sa kriterijima lijepog u svim sadržajima.

Najvažnije promjene koje donosi reforma osnovne škole:

  • upis u školu djece mlađe kronološke dobi (sa 5,5 godina), polazak u školu sa 6 godina,
  • osnovna škola traje devet godina,
  • novi Nastavni plan i program za sve razrede od I – IX razreda,
  • temeljna znanja i vještine bit će u funkciji globalnog razvoja i globalnih interesa,
  • naglašenije afirmiranje novih i fleksibilnijih metoda učenja koje mijenjaju poziciju učenika u nastavi,
  • osnovna škola je obavezna i neselektivna za svu djecu bez obzira na razlike u sposobnostima,
  • djeca sa blažim smetnjama u razredu bit će integrirana u redovna odjeljenja,
  • povećana je odgovornost škole, nastavnika i svih zaposlenih, kao i zajednice u kojoj škola djeluje
  • obaveze su jasno naznačene,
  • u devetogodišnjoj školi ostvarivat će se bolja veza sadržaja koji s predmet izučavanja sa iskustvenim, životnim sadržajima i bit će u funkciji pripremanja za odgovoran i svrsishodan život,
  • devetogodišnja osnovna škola obezbijetit će temeljna znanja i vještine za uspješan nastavak školovanja u srednjoj školi,
  • visokoškolsko obrazovanje za sve profile nastavnika i uspostavljanja balansa u zastupljenosti stručnih, te didaktičko-metodičkih i pedagoško-psiholoških sadržaja u edukaciji nastavnika.

Ishodi i kompetencije odgoja i obrazovanja:

  • učenička pismenost u širem smislu riječi (čitanje i pisanje, numerička i informatička pismenost, medijska kultura),
  • ovladavanje osnovnim znanjima dva strana jezika,
  • jasna predstava o značaju nauke i tehnologije u suvremenom životu,
  • posjedovanje osobnih vještina (mogućnost donošenja odluka, sposobnost uspješnog nošenja s teškoćama u životu, briga o vlastitom zdravlju i zdravlju drugih, razvijenost pozitivnih navika, human odnos prema svakom živom biću,
  • spremnost učenika za prihvaćanje uloge odgovornog građanina (koliko cijeni kulturu i običaje drugih ljudi, koliko zastupa jednakost i pravdu, koliko utiče na atmosferu mira i tolerancije u zajednici),
  • sposobnost kritičkog mišljenja i uspješnog rješavanja problema,
  • sposobnost pozitivne komunikacije,
  • razlike na nivou postignuća na početku i na kraju devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja.